KROMPIR

Krompir je biljka, uglavnom hladnih umerenih regiona, mada ne podnosi mraz. Krajem XX veka, gaji se na 20 miliona hektara, od čega u Evropi (52% godišnje svetske proizvodnje), Aziji (34% godišnje svetske proizvodnje), Južnoj Americi (5% godišnje svetske proizvodnje), Severnoj i Srednjoj Americi (4% godišnje svetske proizvodnje), Africi (4% godišnje svetske proizvodnje) i Okeaniji (0,3% godišnje svetske proizvodnje).

Krompir je predmet međunarodne razmene, ali na skromnijem nivou od žitarica (2,5% godišnje svetske proizvodnje). Zbog visokog sadržaja vode, razmena se obavlja u okviru velikih regiona u svetu. U Evropi se vrši 74% godišnje svetske razmene. U Severnoj Americi, Kanada izvozi u SAD. U Aziji, kao i u Africi, Mediteranske države su najaktivnije u razmeni (Egipat je najveći Afrički izvoznik, dok su Turska i Kipar najveći izvoznici na Bliskom Istoku). Njegova potrošnja u Evropi, veća je do pet puta od svetskog proseka (28 kg/godišnje po stanovniku), jer se krompir visoko ceni u – Poljskoj i Portugaliji (po 136 kg/godišnje po stanovniku), Irskoj (133 kg/godišnje po stanovniku), Rusiji (119 kg/godišnje po stanovniku), državama Srednje i Istočne Evrope (90 kg/godišnje po stanovniku) i EU (80 kg/godišnje po stanovniku).

Uloženi napori za njegovo odabiranje, s ciljem da se dobiju varijeteti boljeg kvaliteta u pogledu ukusa i prilagođeni načinu kulinarske pripreme, omogućavaju da se predvidi održavanje ove kulture na sadašnjem nivou. Industrijski proizvodi od krompira su – skrob, alkohol, prehrambeni proizvodi (kolači, keks), gotova jela i specijaliteti (pire, pomfrit – duge i kratke grickalice…).