MASTI U ISHRANI

Biljnog ili životinjskog porekla, masti su fluidne ili konkretne materije (čvrste, na običnoj temperaturi), manje-više obojene, uljane, zapaljive, nerastvorive u vodi i alkoholu, koje s bazama obrazuju sapune. Masne materije za ishranu (ulja i masti), čine kategoriju lipida. U režimu ishrane razvijenih država, lipidi danas daju 40-45% kalorija, dok je taj procenat početkom predhodnog veka, iznosio samo 20%. Ovo izuzetno veliko povećanje, dolazi zbog različitih kvaliteta masnih tela.

Meso je glavna namirnica, koja se troši i koja daje životinjsku mast (40% u SAD i EU), iza kojeg su mlečni proizvodi (38%). U Evropskoj uniji, stanovnici severnih država u ishrani troše preko 55% životinjskih masti, dok države na jugu troše 53- 66% biljnih masti. Pored mesa i mleka (i njihovih proizvoda), čovek je oduvek trošio masti životinjskog porekla, posebno masna tkiva koja predstavljaju lipidne rezerve sisara (danas sve manje vodenih, u odnosu na kopnene sisare). Mast koja se u kasapnicama prikuplja od kravljeg i ovčijeg mesa naziva se loj, dok se svinjska mast naziva salo. Njihov značaj, kao vidljive masti sve je manji, ali i dalje zauzima važno mesto u ukupnom bilansu hranljivih masti.

Advertisements